TURIZAM U 2009.
 
Rezervne varijante, ali i optimizam
 
Piše: Davor Verković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik
 
Kriza je pokucala i na turistička vrata: rujanski minus devet posto dolazaka rezultat su nešto lošijeg vremena, ali i panike koja je zahvatila emitivna tržišta pod utjecajem globalne ekonomske krize.

Srećom, turistička godina je na izmaku, pa se temeljito razmišlja (tek) o tome što bi se moglo događati iduće sezone koja će biti teška i iznimno zahtjevna. Samo na Mediteranu i našoj konkurentskoj zoni nudit će se isti ili čak i nešto veći broj kreveta, ali uz smanjenu potražnju.
 
Budući da, za razliku od konkurencije, hrvatski hotelijeri ne namjeravaju spuštati cijene, morat će izmisliti druge načine kako da privuku goste koje će mnogobrojnim popustima vabiti drugi.
 
Franco Palma, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera, ističe kako će 2009. biti kritična godina jer će, pritisnuti ekonomskom krizom, ljudi manje putovati.
 
Pretpostavlja kako će najugroženije biti skupine srednje i niže srednje kupovne moći kakve u pravilu i ljetuju kod nas.

Posebne akcije umjesto snižavanja cijena
 
"Ako u siječnju, veljači ili ožujku vidimo da prodaja ne ide onako kako smo zamislili, onda ćemo krenuti s akcijama. Znam samo da ovdašnji hotelijeri neće snižavati cijene, već ćemo vjerojatno davati posebne akcije, besplatni wellness, izlete, neki sport i slično. Sada su u panici oni hotelijeri koji su za iduću sezonu povisili cijene. Oni će imati najviše problema", naglasio je Franco Palma.
 
Njegov istarski kolega Veljko Ostojić, predsjednik Turističke zajednice Istarske županije i prvi čovjek porečke Rivijere, tvrdi kako se kriza osjetila i ovoga ljeta, što potkrepljuje padom talijanskog tržišta i djelomično njemačkog.
 
Iako to spada u domenu poslovne tajne, Ostojić nam je rekao da Rivijera za iduću godinu priprema rezervni plan. Konstantno će se pratiti reakcije emitivnih tržišta, trenutačno će se reagirati ako prodaja zakaže i stalno će se, naravno prema potrebi, redistribuirati kapaciteti po sekundarnim tržištima.
 
Ako se Istrani i mogu požaliti da im je vrijeme uništilo rujansku statistiku, takvog opravdanja nemaju na jugu države.
 

Ljetovat će u bližim odredištima
 
"Vrijeme nije bilo loše", priznaje Vlado Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije koja je tijekom rujna imala šest posto manje dolazaka nego godinu prije. Dodaje kako je taj minus jednim dijelom posljedica globalne ekonomske krize, ali i da njegovo područje bilježi konstantan pad u posezonama još od 2005., od godine kada su ukinute subvencije za organizirane dolaske.
 
Budući da je jug države najvećim dijelom okrenut zrakoplovnom prometu, odnosno dalekim tržištima, i kriza bi se u najvećoj mjeri mogla okomiti baš na Dubrovnik i okolicu.
 
"U slučaju daljnje eskalacije ekonomske krize ljudi će se sigurno odlučivati za kraća putovanja, ljetovat će u bližim odredištima i tu smo mi u problemu. Morat ćemo uložiti mnogo više truda nego dosad ako želimo da nam iduća godina po rezultatu nalikuje aktualnoj", naglasio je Vlado Bakić.
 

Ljudi će uvijek pronaći nekoliko stotina eura da odu na odmor
 
Mili Razović, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, područja koje je tijekom rujna imali desetpostotni podbačaj, najoptimističniji je od svih sugovornika. Smatra kako će ljudi uvijek pronaći nekoliko stotina eura da odu na odmor, jer je to navika koju je teško prekidati.
 
"Poljaci, Slovenci, Česi…, tržišta koja se najčešće odlučuju za srednju Dalmaciju, imaju razvijenu kulturu putovanja i zato mislim da neće odustajati od putovanja, naravno, ako se ekonomska kriza zadrži u nekim prihvatljivim okvirima. Pogotovo jer imamo dobre ceste i nismo im previše udaljeni", smatra Mili Razović.
 

Jesu li ugroženi turistički planovi?
 
Budući da su projekcije za sljedeću sezonu napravljene nešto prije početka svjetske financijske krize, pitanje je jesu li planovi ostvarivi.
 
Podsjećamo, prema projekcijama Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, Hrvatska bi 2009. trebala ugostiti 11.567,010 gostiju, dva posto više nego 2008., dok bi prihod trebao rasti tri posto, na 7,31 milijardu eura.