SOPARNIK, VINO I MANDOLINE
 
Klape i srdele potisnule turbo folk i ćevape
 
Posljednjih pet-šest godina osjetno se povećao broj kulturnih programa na hrvatskoj obali. Samo na sjevernom Jadranu nedostaje desetak instrumentalnih klapa, a zanimljivo je da ih više angažiraju strani nego domaći hotelijeri
 
Piše: Damir Herceg / Vjesnik
Izvor: Vjesnik
 
U Hrvatskoj su kulturna zbivanja napokon postala istinski važan dio još ne toliko raznovrsne turističke ponude, pri čemu klape imaju vodeću ulogu u predstavljanju domaće glazbene baštine. Klape su na hrvatskoj obali na glazbenom planu potisnule turbo folk, a na gastronomskom srdele još vode veliku borbu vode s ćevapima potpomognutim kebabom.

U Hrvatskoj trenutno djeluje oko 400 klapa, što je četiri puta više nego prije dvadesetak godina, a kako je Vjesniku rekao predsjednik Udruge sjevernojadranskih klapa Ivan Dragičević iz Opatije, za potrebe našeg turizma već duže vrijeme nedostaje instrumentalnih klapa, čiji su nastupi sastavni dio kako turističkih, tako i svih važnijih društvenih zbivanja. Rado ih se poziva i privatno, od vjenčanja do sprovoda.
 

Folk, Turbo Folk
 
Turbo folk nije samo glazba već i stil življenja, jer su narodnjački klubovi mjesta gdje se nerijetko "uživa u životu" uz "pjevanje, skakutanje po stolu i pucanje".
 
Izvršna tajnica u Predsjedništvu Hrvatske glazbene unije Jadranka Čubrić ističe da turbo folk nije autentični izričaj hrvatskog stanovništva, već sociološki fenomen što su ga donijeli deseci tisuća ljudi koji su u zadnjih dvadesetak godina doselili u Hrvatsku iz BiH i Srbije, a odrasli su na toj vrsti glazbe.

»Turbo folk je sramota neprosvijećenog društva, s tim da nema bojazni da ta uvezena vrsta glazbe može pojesti hrvatsku glazbenu baštinu«, ustvrdila je Čubrić.
 

Afirmacija autohtonog glazbenog stvaralaštva
 
Posebno je naglasila da Ministarstvo kulture i Hrvatska turistička zajednica konkretnom materijalnom potporom puno čine za afirmaciju niza kulturnih manifestacija u cijeloj zemlji, među kojima je velik broj onih vezanih uz domaće autohtono glazbeno stvaralaštvo.
 
Posljednjih pet-šest godina osjetno se povećao broj kulturnih programa na hrvatskoj obali Jadrana, što je umnogome pomoglo da klape i srdele uspješno potisnu turbo folk i ćevape. Ipak, turbo folk i ćevapi još su prisutni, ali je taj glazbeno-kulinarski izričaj sve više samo djelić naše turističke ponude.
 

Fali instrumentalnih sastava i klapa
 
Dragičević nam kaže da trenutno samo na sjevernom Jadranu nedostaje desetak instrumentalnih klapa, a zanimljivo je da klape za nastupe više angažiraju strani vlasnici hotela nego domaći hotelijeri.
 
Riječki glazbenik Miroslav Paškvan već 20 godina živi u Sloveniji gdje predaje na glazbenim školama u Ajdovščini i Novoj Gorici. Kaže da su Slovenci ludi za dalmatinskom zabavnom i klapskom pjesmom.
 
Brojne hrvatske klape tako gostuju u Deželi, posebice na prostoru od Kopra do Ljubljane i Nove Gorice, dok na području Gorenjske (Bled i Kranj) i Štajerske (Maribor) više od klapske pjesme vole turbo folk.
 
Paškvan napominje kako Slovenci za hrvatsku glazbu kažu da "ima jajca", što bi u prijevodu značilo da ta glazba ima dušu.

I Puntari imaju jajca ...

Grad se "poseljančio"
 
"Votka i džin to je sada in, dobra lova brza kola i ribe oko stola", riječi su turbo folk hita koje zna većina mladih Splićana, Zagrepčana, Riječana, Osječana, jer se može čuti na niz domaćih radijskih postaja, a ne samo u narodnjačkim klubovima.
 
Piratski CD-i s tom glazbom prodaju se na tone, a primjerice u Rijeci i okolici (a tako je i ovdje) kroz otvorene prozore automobila ta glazba ponovo žestoko trešti kao prije četrdesetak godina.
 
Riječani će reći kako im se grad u posljednjih desetak godina ponovo "poseljančio" i smatraju nedopustivim da u najužem središtu radi nekoliko narodnjačkih klubova, jer se takvi u svijetu obično nalaze na periferiji.