MATER DALMACIJA I TURISTIČKI 'MASTER' PLANOVI

O golfu u našoj Zagori

Izgradnja golf terena u Šestanovcu, uz obalu rijeke Cetine možda se na prvi pogled i čini kao dobra ideja, pogotovo za revitalizaciju naše Zagore, posebno u turizmu. No samo na prvi pogled...

Piše: Ivan Carević

Ovo je realan scenarij bliske budućnosti ukoliko se ostvari ono što je pisano u medijima prije nekoliko mjeseci.

Izgradnja golf terena u Šestanovcu, uz obalu rijeke Cetine možda se na prvi pogled i čini kao dobra ideja, pogotovo za revitalizaciju naše Zagore, posebno u turizmu.

Ideja da gosti veće platežne moći ostave devize pogađajući rupe palicom i bijelom lopticom, a uz to uživaju u čistom zraku Mediterana zapravo je i vrlo dobra.

No, nije sve tako crno-bijelo. Moguće posljedice su možda i veće nego se u prvi tren čine. Ne samo zbog toliko spominjanih političko – pravnih gropova, namještanja zemlje ovome ili onome, već isključivo zbog okoliša.

Šestanovac i Katuni – Polje nalaze se na krševitoj zaravni. Glavno obilježje cijelog krša (koji pokriva 52 % teritorija Hrvatske) je poroznost, propustljivost.

Jednostavno, sve padaline, sva voda koja dospije na kršku površinu otjeće u podzemlje. I onda sustavom kanala ponovno iziđe negdje drugdje, gdje je ponekad koristimo za piće ili se kupamo se u njoj.

Rijeka Cetina, koja teče neposredno u blizini Šestanovca ima vrlo veliko područje odvodnje. Tako Cetina odvodnjava neposredno cijelo Livanjsko, a posredno i dijelove Duvanjskog i Kupreškog polja, ispod planina Kamešnice i Dinare! Odvonjava, naravno i područje Šestanovca.

I sad, ako se izgradi golf teren, a za besprijekorno stanje istog treba mnoštvo preparata, pesticida, umjetnih gnojiva, zapita li se itko gdje će sve to završiti?

U podzemnoj vodi i rijeci Cetini! 

A Cetina, iako uzvodno od Šestanovca, dijelom napaja i izvore Jadra i Žrnovnice. Poviše tog mjesta su planirana još dva golf terena, u Livnu i na području Vrlike.

I napajanje golf terena vodom je veliki problem. Dovoljno je učiti na primjeru Mallorce, jer pametni uči na tuđim pogreškama, a glupi na svojima. U razdoblju od 20 godina  na Mallorci je izgrađeno 8 golf terena. Od 5 (1980.) broj golf terena je porastao na  13 (2000.).

Danas, u jeku turističke sezone, Mallorca uvozi vodu! Godišnje se na zalijevanje i natapanje golf igrališta potroši vode dovoljno za potrebe grada Palma de Mallorce (413 718 st.).

Ovo bi se moglo dogoditi i Hrvatskoj. Dok se hvalimo da smo među prvim državama Europe po kvaliteti i količini vode, mi je ne znamo ili je možda čak i ne želimo naučiti pravilno koristiti.

Zar je potrebno da i ovo što imamo, biznisom i besmislenim „nacionalnim“ interesima dovedemo u četvrtu i petu kategoriju voda, tj. vodu neupotrebljivu za piće i korištenje?

Ili, pak, da poput Španjolaca na Mallorci zalijevamo golf teren dok istodobno budemo uvozili vodu u plastičnim bočicama za goste na našoj obali, te tako još jednom upadenmo u, za našu zemlju već polako karakterističan paradoks – da uvozimo, dok naše prodajemo u bescjenje?

No, što je bilo s našom obitelji uspješnog stranog poduzetnika?

Ništa posebno. Sin je želio ići na rafting na Cetini, ali nije se preporučljivo kupati u rijeci nizvodno od Šestanovca, količina pesticida je prevelika.

Žena, ljubiteljica prirode i čitanja, htjela se opustiti uz pjev ptica i šum rijeke u Radmanovim mlinicama, ali tamo nema više ni ptica ni pastrva, količina pesticida je prevelika.

Kćer, ljubiteljica prirode i morskih organizama je željela roniti na ušću Cetine bogatom školjkašima i Sredozemnim endemom – Plemenitom periskom. Ali, vrlo ih je malo ostalo, količina pesticida je prevelika.

Ipak, nisu se ljutile, one će u svojim hobijima uživati u nekoj drugoj mediteranskoj zemlji, a i otac je zadovoljan.