Strategija kulturnog razvoja SD županije:

Do 2020. godine biti međunarodno prepoznati

Da ova županija doista ima što ponuditi na kulturnom planu, pokazuje dugačak popis odabranih lokaliteta, od kojih tri UNESCO-ova (od sedam u Hrvatskoj), 40 arheoloških lokaliteta, 35 urbanih i urbano-ruralnih cjelina, 160 ruralnih cjelina, 80 sakralnih građevina, 60 tvrđava ...

Piše: Ojdana Koharević / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

U vrijeme globalne ekonomske krize, kad su sve oči uprte u turizam, izvrsna vijest stiže iz Splitsko-dalmatinske županije, koja je prva izradila Strategiju kulturnog turizma.

Što zapravo znači ovaj dokument predstavljen nedavno u Splitu, objašnjava Joško Stella, prvi čovjek Upravnog odjela za turizam Splitsko-dalmatinske županije.

- Razvoj kulturnog turizma županije temeljit će se na učinkovitom gospodarenju ograničenim financijskim resursima, postupnom proširivanju palete za tržište spremnih proizvoda, i sve boljoj suradnji kulturnog i turističkog sektora - kaže Stella.

Do 2020. godine županija će biti međunarodno poznata ponajviše po nekoliko izabranih kulturno-turističkih atrakcija svjetskog ranga, namijenjenih širokom spektru potencijalnih posjetitelja. Time će se osigurati dugoročno atraktivna tržišna pozicija, te disperzija posjetitelja na sekundarne i tercijarne kulturno-turističke atrakcije županije.

Splitsko-trogirski klaster bit će sinonim za moderno prezentiranu kulturnu baštinu i kulturna događanja svjetskog ranga, dok će se ostali prostor županije prezentirati ponajviše proizvodima kulture života i rada, te s njima povezanim tematskim događanjima.

A da ova županija doista ima što ponuditi na kulturnom planu, pokazuje dugačak popis odabranih lokaliteta, od kojih tri UNESCO-ova (od sedam u Hrvatskoj), 40 arheoloških lokaliteta, 35 urbanih i urbano-ruralnih cjelina, 160 ruralnih cjelina, 80-ak sakralnih građevina, 60-ak tvrđava, utvrda i gradina, 40-ak kaštela, ljetnikovaca i palača, 50-ak muzeja, galerija i zbirki.

Također, osim osnovnih resursa, županija ima i urbane jezgre s bogatom kulturnom baštinom - autonomne destinacije kulturnog turizma, iznimnu koncentraciju sekundarnih i tercijarnih atrakcija, što je odlična podloga za disperziranje turističke potražnje, te tradiciju i suvremenu kulturnu produkciju.

Ne smijemo zaboraviti ni na mogućnosti koje nam daje kultura života i rada (pomorstvo, ribarstvo, brodogradnja, kamenoklesarstvo i poljoprivreda), a osobito mogućnosti revitalizacije ruralnih cjelina (etno-eko sela).

Ciljevi su strategije kulturnog turizma unaprijediti i razviti primarne kulturno-turističke atrakcije županije (Split, Trogir, Hvar, Pustinja Blaca, Tvrđava Kis, Salona, Ager), unaprijediti interpretaciju, prezentaciju i doživljaje kulturno-turističkih destinacija županije te mobilizirati kreativne potencijale i poduzetništvo za kulturni turizam.