Institut za turizam jedini je znanstveni javni institut u Hrvatskoj specijaliziran za istraživanje i konzalting u turizmu, a svoj je rad i usluge odlučio ponuditi te predstaviti i putem informatičke tehnologije. Blaženka Vrdoljak-Šalomon, članica istraživačkog tima Instituta za turizam, sudjelovala je u kreiranju web portala Instituta. Novi je portal, istaknula je, vrijedan informacijski servis turističkim djelatnicima i korisnicima turističkih usluga. BIST - sustav poslovne inteligencije u turizmu namijenjen je kako turističkim stručnjacima - prije svega onima iz turističkih zajednica koji, radeći u sve kompetitivnijim okolnostima, traže oslonac u finim analizama turističkih tijekova u destinaciji - tako i u akademskoj i istraživačkoj zajednici ...
e-Turizam
Poslovna inteligencija turističkih djelatnika
Novi portal Instituta za turizam vrijedan je informacijski servis za turističke djelatnike i korisnike turističkih usluga
Piše: Frenki Laušić / PC Business
Izvor: PC Business
 Dugi Rat Institut za turizam jedini je znanstveni javni institut u Hrvatskoj specijaliziran za istraživanje i konzalting u turizmu, a svoj je rad i usluge odlučio ponuditi te predstaviti i putem informatičke tehnologije. Blaženka Vrdoljak-Šalomon, članica istraživačkog tima Instituta za turizam, sudjelovala je u kreiranju web portala Instituta. Novi je portal, istaknula je, vrijedan informacijski servis turističkim djelatnicima i korisnicima turističkih usluga.
- Koristeći se novim tehnološkim rješenjima i iskustvima iz proteklog razdoblja, nakon sedam godina postojanja te manjih intervencija u sadržaj i dizajn, Institut za turizam odlučio se za potpuno nov pristup u web prostoru. Polazište su nam bili novi trendovi u izgradnji web stranica, ali i u informacijskom sadržaju te aplikacijama koje naš institut može ponuditi različitim grupama korisnika. Cilj je izgradnje IT portala bio stvoriti važan i vrijedan informacijski servis, koji bi kvalitetom i aktualnošću zadovoljio potrebe pojedinaca iz stručne, znanstvene i akademske zajednice u Hrvatskoj, ali koji bi, usto, omogućio stvaranje virtualne zajednice zainteresirane za turizam općenito, a posebno za turizam Hrvatske - kazala je Blaženka Vrdoljak-Šalomon.
Polazeći od takve vizije, napomenula je, ali i s obzirom na ono čime se Institut bavi i što stvara kao izlazni proizvod, uređen je portal sa sedam „kanala": Institut za turizam
- istraživačka i savjetodavna kuća u turizmu i ugostiteljstvu; BIST - sustav poslovne inteligencije (business intelligence) u turizmu; Biblioteka Instituta za turizam; časopisi i publikacije; Centar za konkurentnost, Centar za održivi razvoj; CRO TZ/DMO vijesti. -Realizacijom ovog projekta stvoreno je pouzdano mrežno mjesto na koje se korisnici mogu povezati kako bi doznali aktualnosti iz rada našeg instituta, ali i hrvatskog turizma. Govoreći jezikom analitičara web prostora, može se reći da IT portal podržava komunikaciju R2B (Researches to Business professionals), kao i R2R (Reserchers tu Researches) - ističe Blaženka Šalamon-Vrdoljak.
Poslovna inteligencija u turizmu
Govoreći o aspektima svakog pojedinog kanala toga web portala, B. Šalamon-Vrdoljak ističe da se na kanalu Instituta za turizam mogu pronaći informacije o samom institutu te podaci o projektima i istraživanjima, koje se može pretraživati po ključnim riječima. Usto, redovito se objavljuju novosti vezane za profesionalnu aktivnost Instituta - prezentacije, nastupi na konferencijama, sudjelovanje na seminarima i slično.
Nadalje, zainteresirani mogu dobiti uvid u profesionalnu listu Instituta, u godišnja izvješća, članstva, listu naručitelja i suradničkih institucija. Turistički pak djelatnici mogu tu naći i kratke analize u rubrici „Turizam u brojkama", u žarištu kojih je problematika turizma u široj regiji, odnosno u svijetu.
BIST - sustav poslovne inteligencije u turizmu namijenjen je, kazuje Blaženka Vrdoljak-Šalamon, kako turističkim stručnjacima - prije svega onima iz turističkih zajednica koji, radeći u sve kompetitivnijim okolnostima, traže oslonac u finim analizama turističkih tijekova u destinaciji - tako i u akademskoj i istraživačkoj zajednici. Počivajući na informatičkoj tehnologiji poslovne inteligencije, BIST nudi, navodi B.Šalamon-Vrdoljak, i vrlo moćne alate za on-line obradu podataka i njihovu vizualizaciju.
Dakle, BIST je online menadžment sustav za turističke destinacije Hrvatske koji korisniku nudi informacije o razvoju turizma, tržišnim trendovima, smještajnim kapacitetima, a usto omogućava brzu analizu konkurentnosti hrvatskih turističkih destinacija te druge vrste online analize. Korisnici mogu lako pratiti trendove vezane uz prosječnu duljinu boravka, sezonalnost, tržišne udjele, strukturu gostiju i stopu iskorištenosti bilo koje turističke destinacije na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Nadalje, BIST korisniku osigurava postavljanje ad hoc zahtjeva prema trenutačnim potrebama, ali i kontinuirano izvještavanje prema unaprijed definiranom odabiru pokazatelja. Usto, podaci se lako grafički predstavljaju te prenose u druge računalne programe u slučaju da je potrebno spajanje s podacima iz drugih izvora.

Sedam godina podataka
Zainteresirani za BIST mogu ga upoznati i koristiti se njime jednostavnom prijavom u sustav, kojim dobivaju „ulaz" u skladišta podataka od 2001. godine, koja se redovito ažuriraju mjesečnim podacima. Korištenje sustava zasniva se na godišnjoj pretplati, a visina pretplate ovisi o razini detaljnosti koju korisnik želi imati. BIST u ovoj fazi razvoja nudi informacije o različitim obilježjima turističke potražnje, ponude te iskorištenosti smještajnih kapaciteta, a izvor podataka su mu podaci Državnog zavoda za statistiku.
Sustav nudi informacije prema jednom i/ili kombinaciji obilježja:
Teritorijalni ustroj - administrativna podjela (županije, općine, naselja); turistička podjela (turističke regije, kategorije turističkih mjesta, rivijere); geografska podjela (kontinent, obala, otoci)
Turistička tržišta - 43 pojedinačna tržišta; tržišta prema važnosti (domaće, inozemno, primarna, sekundarna i si.); tržišta pojedinih grupa zemalja (EU, zapadna Europa, Skandinavija, zemlje nove Europe i si.).
Vremenska razdoblja - godina; mjesec; turističke sezone.
Vrste smještajnih kapaciteta - 32 vrste smještajnih kapaciteta.
Način dolaska u Hrvatsku - organizirano; individualno.

Portal s pet kanala
Treći kanal na web portalu Instituta za turizam jest BIT (Biblioteka Instituta za turizam). Publiciranjem bibliografske baze web u 2002., ističe Blaženka Vrdoljak-Šalomon, BIT je samo pojačao svoju vodeću poziciju među specijalnim bibliotekama. Biblioteka je, dodala je, pretplaćena na 42 časopisa, razmjenom dobiva još 60, a godišnji je priljev novih knjiga oko 250. Cijela se građa odmah obrađuje i unosi u bazu podataka, koja je online dostupna i pretražuje se prema kombinaciji nekoliko predmetnih odrednica, nakladniku, vrsti građe te vremenskom razdoblju.
Blaženka Vrdoljak-Šalomon posebno ističe analitički pristup u obradi podataka i konferencijskih zbornika te drugih vrsta zbornika, uz napomenu da BIT baza nudi brzo generiranje sekundarnih bibliotečnih publikacija, poput selektirane bibliografije i kazala, koja se publiciraju u časopisima Tourism i Turizam, ali i na portalu. Dva navedena časopisa, koji donose informacije o međunarodnim časopisima, tema su četvrtog kanala na web portalu.
Peti kanal nosi naziv Centar za konkurentnost, a trebao bi, budući da su trenutačno te web stranice u izradi, donositi informacije vezane za projekte Instituta za turizam u kojima se analizira konkurentnost pozicije hrvatskog turizma na Mediteranu, odnosno u konkurentskom krugu koji čine Portugal, Španjolska, Italija, Grčka, Turska, Malta, Cipar, Slovenija, Crna Gora i Tunis. Još su u izradi i web stranice Centra za održivi razvoj i CRO TZ/DMO-newsletter.
Stranice Centra za održivi razvoj trebale bi postati referalni centar koji bi nudio online pristup temeljnim dokumentima na kojima se takav razvoj zasniva. Projekt CRO TZ/DMO-newsletter nastao je pak na temelju iskustava koja pokazuju da postoji potreba za intenzivnijim i sadržajnijim protokom informacija među turističkim profesionalcima u turističkim zajednicama kada je riječ o realnim perspektivama razvoja te unapređenja turizma tih destinacija.
|